Bilo Stanovi su jedno maleno selo koje se nalazi u srcu Šibensko-Kninske županije, okruženo ljepotama i povijesnim znamenitostima, kao što su Nacionalni park Krka, Bribirska glavica...



Naselje je nastanjeno početkom dvadesetoga stoljeća. Sama priča o nastanku naselja je zanimljiva, naime stanovnici susjednog sela Piramatovci na obližnjem brdašcu, zvanom Bilo, imali staje za domaće životinje (krave, ovce, koze) koje su zvali stanovima. Postupno su pojedinci, da bi uštedjeli na vremenu i snazi, odlučili pored staja izgraditi kuće i u njima stanovati, pa je s vremenom nastalo naselje Bilo Stanovi. Imamo informaciju da je prva osoba u naselju rođena davne 19144. godine (Ivan Bura p. Luke), što znači da samo selo postoji više od 100 godina.



Za vrijeme Domovinskog rata selo su pobunjeni Srbi zapalili i opljačkali, a narod prognali sa svojih ognjišta u tuđinstvo. Nakon nekoliko godina izbivanja, po završetku rata kuće su obnovljene, a narod se vratio starom životu.



Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom, uglavnom maslinarstvom, vinogradarstvom i ovčarstvom, te tako živi zdrav život ubirući plodove svoga rada. Mjesto ima velikog potencijala u turizmu, naročito seoskom, poglavito jer se nalazi u blizini Nacionalnih parkova Krka i Kornati, arheološkog nalazišta Bribirska glavica. Nažalost taj potencijal nije u potpunosti iskorišten, jer u naselju postoji samo autokamp (Robeko), prvi takav na ovom području.



U selu postoje i brojni arheološki nalazi, tako je na sjevernom dijelu sela, kod kuće Ive Šakića, pronađeno veće starohrvatsko groblje. U knjizi inventara Arheološkog odjela Muzeja grada Šibenika nalazimo podatak da su na ovom lokalitetu pronađena tri željezna okovna tobolca za strjelice, željezna ostruga i željezni nož. Prema pričanju nalaznika, grob je bio pokriven i obzidan kamenim pločama. Ovaj nalaz, na osnovu ostruga, možemo datirati u prvu polovicu desetog stoljeća. U spomenutom inventaru nalazimo da je u jednom grobu kvadratnog oblika obzidanim suhozidom, a pokriven kamenim pločama, pronađena keramička posuda. Potpisuje se ranom horizontu starohrvatskih skeletnih grobova i datirana je u posljednja desetljeća osmog odnosno početak devetog stoljeća. Arheolog Gunjača s istog ovog lokaliteta objavljuje i jednu četverojagodnu naušnicu, te dio druge, obje srebrne. Ovakve naušnice datiraju u vrijeme devetog i desetog stoljeća. Na brdašcu Bilu, pri samom vrhu s južne strane - uzduž kose, pronađeno je i djelomično istraženo groblje iz 15.-16. stoljeća.



Naselje slavi dan zaštitnkina Sv. Roka, 16. kolovoza svake godine, kada se u mjestu održavaju fešte i domjenci.



Sve ovo ukazuje da se kroz povijest ovdje živilo i radilo, a nadamo se da će se kroz budućnost to nastaviti, ali i značajnije razvijati.